
Guverner Narodne Banke Srbije Jorgovanka Tabaković plagirala svoj doktorat – pogledajte dokaze
Doktorat guvernerke Narodne banke Srbije pun je doslovno prepisanih pasusa drugih autora bez citiranja.
U nekim rečenicama su jedine razlike sinonimi poput „promenjiva“ umesto „varijabla“, a neke se ponavljaju i po dva puta, bez navođenja izvora
Guverner Narodne Banke Srbije Jorgovanka Tabaković ukrala doktorat – VIDEO
Analiza doktorske disertacije guvernerke Narodne banke Srbije Jorgovanke Tabaković pokazuje da je preko 20 odsto teksta preuzeto bez citiranja iz radova i knjiga ekonomista ili akademaca.
Guvernerka Tabaković je bez citiranja preuzela radove svog nekadašnjeg saradnika u Narodnoj banci Nikole Tasića, ekonomiste Mehmeda Murića, profesorke Lidije Barjaktarović sa Univerziteta Singidunum, Jasne Atanasijević sa Univerziteta u Novom Sadu i drugih naučnika.
Kopirani čitavi paragrafi i potpoglavlja
U nekim slučajevima kopirani su čitavi paragrafi ili potpoglavlja. Naravno uz unošenje minimalnih izmena, poput korišćenja reči „otuda“ umesto „s toga“ na početku rečenice, dok je ostatak sadržaja identičan. Autori nisu citirani, a uglavnom nisu navođeni ni u spisku korišćene literature.
Tabaković je doktorirala 2011. godine na Fakultetu za uslužni biznis, Univerzitet Educons iz Sremske Kamenice. Teza pod naslovom „Instrumenti centralne banke – dometi i ograničenja na primeru Republike Srbije“ ima 240 strana. Mentor je bio profesor Milenko Dželetović. On je danas predsednik Ekonomskog saveta Srpske napredne stranke (SNS).
Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) je kopiju doktorata dobio u junu 2016. godine, tek nakon što je Poverenik za informacije od javnog značaja Educonsu zapretio novčanom kaznom. Pre toga, više od dve godine su odbijali da dostave rad guvernerke Tabaković.
Softver Turnitin za detektovanje plagijata razotkrio prevaru
Uz pomoć profesora sa nekoliko univerziteta, doktorat je provučen kroz softver Turnitin za detektovanje plagijata. Reč je o često korišćenoj metodi za proveru studentskih radova na univerzitetima širom sveta.
Novinari CINS-a su najpre štampane kopirane stranice doktorata pretvorili u pretraživi Word dokument na ćirilici. Potom ih prebacili u latinicu. Obe verzije, latinična i ćirilična, provučene su kroz navedeni softver. Rečenice koje je softver odredio kao potencijalne plagijate posebno su proverene u izvorima koji su označeni kao originalni.
Jorgovanka Tabaković nije odgovorila na pozive CINS-a za razgovor. Autori originalnih tekstova koji su kontaktirani takođe nisu želeli da razgovaraju o ovoj temi. Milenko Dželetović nije bio u prilici da odgovori na pitanja CINS-a zbog obaveza koje trenutno ima u Telekomu Srbije, gde radi kao finansijski direktor.
Aleksandar Andrejević, rektor Univerziteta Educons kaže da su sve procedure za odbranu doktorata bile ispoštovane i da je kvalitet rada potvrdilo pet vrhunskih stručnjaka u toj oblasti. Pored pozitivne ocene tročlane komisije za odbranu doktorata, u kojoj je bio i Dželetović, Andrejević objašnjava da je godinu dana kasnije inicirao i dve dodatne nezavisne recenzije.
Andrejević takođe navodi da, za razliku od prirodnih i tehničkih nauka, u društvenim oblastima postoji veća tolerancija na poklapanje teksta, za koju su mu kolege rekle da može da iznosi i do 20%.
U akademskoj zajednici se predstavljanje tuđeg rada kao sopstvenog, bez jasnog navođenja autora i izvora, smatra nedopustivim. Prema Kodeksu profesionalne etike Univerzitetа u Beogradu „doslovno preuzimanje teksta drugog autora, odnosno kopiranje iz elektronskih ili štampanih izvora, sa srpskog ili stranog jezika, u delovima ili celosti“, bez navođenja imena autora i izvora, predstavlja plagiranje.
Resavska škola čitavih potpoglavlja
Prema nalazima Turnitin-a, oko 12 odsto teksta iz doktorata bazirano je na knjizi „Monetarno-kreditni i devizni sistem„ profesorke Lidije Barjaktarović. Reč je o udžbeniku za studente Poslovnog fakulteta Univerziteta Singidunum, objavljenom 2010. godine.
Polovina prva dva poglavlja doktorata napisana je na osnovu ove knjige, bez citiranja profesorke Barjaktarović. Njen udžbenik nije naveden ni u spisku korišćene literature. Celi pasusi prepisani su bez citiranja, uz sitne izmene u rečenici ili formatu pisanja.
Tako je Tabaković iz ovog udžbenika doslovno prepisala celokupna potpoglavlja pod nazivom „Funkcije centralne banke u tržišnoj privredi“ i „Makroekonomski ciljevi i monetarna politika centralne banke„, uz dodavanje svoja dva pasusa.
Neke fusnote iz knjige profesorke Barjaktarović su u doktoratu integralni deo teksta, na jednom mestu je rečenica od jedne pretvorena u dve, a neke koje su u originalu napisane kao podele ovde su obične rečenice.
Tabaković (strana 17):
Barjaktarović (strana 133):
U određenim delovima teksta se mogu pronaći i greške u pisanju reči, koje podsećaju na jednostavno kopiranje originalnog teksta, pa je na primer u jednoj rečenici ostala crtica kod reči „pret- postavka“ koja je u knjizi profesorke Barjaktarović posle crtice prešla u novi red.
Rečenicu koju je profesorka Barjaktarović upotrebila na dva mesta Tabaković je prilikom preuzimanja takođe ponovila dva puta, bez citiranja, kao uvodnu rečenicu u poglavlju 1.1. na strani 13 i u poglavlju 1.3. na strani 17.
Rečenica u doktoratu na strani 29 počinje sa: “Dakle, eskontna politika mora biti vođena u uskoj koordinaciji sa ostalim segmentima makroekonomske politike…”, dok takva ista rečenica u udžbeniku počinje sa: “Na kraju možemo zaključiti, da eskontna politika mora biti vođena u uskoj koordinaciji sa ostalim segmentima makroekonomske politike…”.
Pozajmica od bivšeg kolege iz NBS
Još jedan često korišćeni izvor jesu radovi nekadašnjeg savetnika u Narodnoj banci Srbije, Nikole Tasića, danas predavača Visoke škole za poslovnu ekonomiju i preduzetništvo – PEP. CINS je pronašao četiri Tasićeva teksta koja su bez citiranja korišćena u doktoratu, od kojih je samo jedan naveden u literaturi.
Radi se o tekstovima iz 2008. i 2009. godine koje je Tasić pisao sam ili u saradnji sa drugim autorima, a koje je softver pronašao na sajtovima Narodne banke Srbije, Udruženja banaka Srbije i internet stranici ovog autora www.tasic.net koja više nije u funkciji.
U potpoglavlju o obaveznoj rezervi na strani 35 doktorata govori se o primeru Čilea. Identičan tekst nalazi se u radu „Efikasnost stope obavezne rezerve kao instrumenta monetarne politike„ čiji su autori Mirjana Palić i Nikola Tasić. Cele tri strane, odnosno 37 rečenica, su od reči do reči preuzete iz ovog teksta, uz vrlo sitne izmene, ali i iste greške u kucanju kao u originalnom radu.
Grupa autora, među kojima je Tasić, u tekstu „Kanal kamatne stope u uslovima dolarizacije: slučaj Srbije„ u uvodnom poglavlju kaže:
Na isti način Tabaković počinje potpoglavlje na strani 43 disertacije o ograničenjima dometa monetarne politike, s tim što autori u jednoj rečenici kažu: „Cilj ove analize je…“ dok u doktoratu piše: „Jedan od ciljeva ove disertacije je…“.
Osim već navedenih primera, iz ovog rada su, između ostalog, preuzeta još tri paragrafa od 12 rečenica, bez citiranja autora i navođenja rada u spisku literature.
Tabaković je u doktoratu koristila model pod nazivom vektorska autoregresija (VAR), a podaci i metodologija su bazirani na dva teksta na kojima je Tasić radio. Jedan od ova dva Tasićeva rada naveden je u korišćenoj literaturi, ali delovi teksta koji su odatle preuzeti nisu mu pripisani.
Umesto varijable – promenjiva
Jedan deo teksta u doktoratu je preuzet iz teksta pod nazivom „Prednostite i nedostatocite na konceptot na targetiranje na inflacijata” doktora Mehmeda Murića, objavljenog 2010. godine u makedonskom časopisu Ekonomija i biznis. Novinari CINS-a imali su uvid u srpsku i makedonsku verziju ovog rada.
Među drugim izvorima koje je softver Turnitin prepoznao u doktoratu Jorgovanke Tabakovićnavodi se i internet stranica profesorke Danice Popović (danica.popovic.ekof.bg.ac.rs), koja je redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
Na sajtu Danice Popović se ranije nalazio tekst Jasne Atanasijević (tada Dimitrijević), predavača na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, koji je napisan 2007. godine. Delovi ovog rada su korišćeni u drugom poglavlju doktorata. Najviše preuzetog teksta nalazi se na stranama 38, 39 i 40, preko 20 celih rečenica.
Trenutno važeći propisi Univerizeta Educons na kome je Tabaković doktorirala predviđaju da svaki student pre odbrane mora da potpiše izjavu o autorstvu kojom garantuje da je disertacija rezultat sopstvenog rada i da nisu prekršena tuđa autorska prava niti korišćena intelektualna svojina drugih lica bez odobrenja.
U Pravilniku o doktorskim studijama Educonsa nema informacija o tome da li se kandidatu može oduzeti doktorat zbog plagiranja.
Narodna banka Srbije nalazi se u vlasništvu i pod kontrolom Rotšilda tako da samo ime „narodna“ gubi svaki smisao – pravilnije bi bilo Rošildova centralna banka u Srbiji
Rockefelleri – osnivači Hrvatskog zdravstva, suvremene eugenike, UN-a, WHO-a…
Sledi kompletna lista banaka koje su u vlasništvu ili pod kontrolom Rotšildovih gde se nalaze i sve centralne banke sa prostora bivše Jugoslavije:
Avganistan: Banka Avganistana
Albanija: Banka Albanije
Alžir: Banka Alžira
Argentina : Centralna banka Argentine
Jermenija: Centralna banka Jermenije
Aruba: Centralna banka Arube
Australija: Banka rezervi u Australia
Austrija: Austrijska narodna banka
Azerbejdžan: Centralna banka Azerbajdžana
Bahami: Centralna banka na Bahamima
Bahrein: Centralna banka Bahrein
Bangladeš: Bangladeš banka
Barbados: Centralna banka Barbadosa
Belorusija: Narodna banka Republike Belorusije
Belgija: Narodna banka Belgije
Belize: Centralna banka Belize
Benina: Centralna banka zapadnoafričkih država ( BCEAO )
Bermudi: Monetarne vlasti Bermuda
Butan: Kraljevski monetarni autoritet Butana
Bolivija: Centralna banka Bolivije
Bosna: Centralna banka Bosne i Hercegovine
Bocvana: Banka Bocvanae
Brazil: Centralna banka Brazila
Bugarska: Bugarska nacionalna banka
Kambodža: Narodna banka Kambodže
Kameron: Banka centralnoafričkih država
Kanada: Banka Kanade
Kajmanska ostrva: Monetarne vlasti Kajmanskih ostrva
Centralnoafrička Republika: Banka centralnoafričkih država
Čad: Banka centralnoafričkih država
Čile: Centralna banka Čilea
Kina: Narodna banka Kine
Kolumbija: Banka Republike
Komori: Centralna banka Komori
Kongo: Banka centralnoafričkih država
Kostarika: Centralna banka Kostarike
Obala Slonovače: Centralna banka zapadnoafričkih država ( BCEAO )
Hrvatska: Hrvatski narodna banka
Kuba: Centralna banka Kube
Danska: Narodna banka Danske
Dominikanska Republika: Centralna banka Dominikanske Republike
Istočno Karibska oblast : Istočno Karibska centralna banka
Ekvador: Centralna banka Ekvadora
Egipat: Centralna banka Egipta
Salvador: Centralna banka rezervi Salvadora
Ekvatorijalna Gvineja : Banka centralnoafričkih država
Estonija: Banka Estonije
Etiopija: Narodna banka Etiopije
Evropska unija: Evropska centralna banka
Fidži: Banka rezervi Fidži
Gabon: Banka centralnoafričkih država
Gambija: Centralna banka Gambije
Gruzija: Narodna banka Gruzije
Nemačka: Nemačka centralna banka
Gana: Banka Gane
Grčka: Grčka banka
Gvatemala: Banka Gvatemale
Gvineja Bisao: Centralna banka zapadnoafričkih država ( BCEAO )
Gvajana: Banka Gvajane
Haiti: Centralna banka Haiti
Honduras: Centralna banka Honduras
Hong Kong: Monetarne vlasti Hong Konga
Island : Centralna banka Islanda
Indija: Banka rezervi Indije
Indonezija: Banka Indonezije
Irak: Centralna banka Iraka
Irska: Centralna banka i finansijske usluge Irske
Izrael: Banka Izraela
Italija: Banka Italije
Jamajka: Banka Jamajke
Kazahstan: Narodna banka Kazahstana
Kenija: Centralna banka Kenije
Koreja: Banka Koreje
Kuvajt: Centralna banka Kuvajta
Kirgistan: Narodna banka Republike Kirgistan
Letonija: Banka Letonije
Liban: Centralna banka Libana
Lesoto: Centralna banka Lesota
Libija: Centralna banka Libije (Njihovo najnovijie osvajanje)
Urugvaj: Centralna banka Urugvaja
Litvanija: Banka Litvanije
Luksemburg: Centralna banka Luksemburga
Makao: Monetarna vlast Makaoa
Makedonija: Narodna banka Republike Makedonije
Madagaskar: Centralna banka Madagakara
Malavi: Banka rezervi Malavi
Malezija: Centralna banka Malezije
Mali: Centralna banka zapadnoafričkih država ( BCEAO )
Malta: Centralna banka Malta
Mauricijus: Banka Mauricijus
Meksiko: Banka Meksika
Moldavija: Narodna banka Moldavije
Mongolija: Banka Mongolije
Crna Gora: Centralna banka Crne Gore
Maroko: Banka Maroka
Mozambik: Banka Mozambika
Namibija: Banka Namibije
Nepal: Centralna banka Nepala
Holandija: Banka Holandije
Holandski Antili: Banka Holandskih Antila
Novi Zeland: Banka rezervi Novi Zeland
Nikaragva: Centralna banka Nikaragve
Niger: Centralna banka zapadnoafričkih država ( BCEAO )
Nigerija: Centralna banka Nigeriji
Norveška: Centralna banka Norveške
Oman: Centralna banka Oman
Pakistan: Centralna banka Pakistana
Nova Gvineja: Banka Nova Gvineja
Paragvaj: Centralna banka Paragvaja
Peru: Centralna banka rezervi Perua
Filipini: Centralna banka Filipina
Poljska: Narodna banka Poljske
Portugalija: Banka Portugal
Katar: Centralna banka Katara
Rumunija: Narodna banka Rumunije
Ruanda: Narodna banka Ruande
San Marino: Centralna banka Republike San Marino
Samoa : Centralna banka Samoa
Saudijska Arabija: Monetarna agencija Saudijske Arabije
Senegal: Centralna banka zapadnoafričkih država ( BCEAO )
Srbija: Narodna banka Srbije
Sejšeli: Centralna banka Sejšeli
Sijera Leone: Manka Sijera Leone
Singapur: Monetarna vlast u Singapuru
Slovačka: Narodna banka Slovačke
Slovenija: Banka Slovenije
Solomonska Ostrva: Centralna banka Solomonskih Ostrva
Južna Afrika: Južnoafrička banka rezervi
Španija: Banka Španije
Šri Lanka: Centralna banka Šri Lanke
Sudan: Banka Sudana
Surinam: Centralna banka Surinam
Svazilend: Centralna banka Svazilenda
Švedska: Švedska nacionalna banka
Švajcarska: Švajcarska nacionalna banka
Tadžikistan: Narodna banka Tadžikistana
Tanzanija: Banka Tanzanije
Tajland: Banka Tajlanda
Togo: Centralna banka zapadnoafričkih država ( BCEAO )
Tonga: Narodna banka rezervi Tonge
Trinidad i Tobago: Centralna banka Trinidad i Tobago
Tunis: Centralna banka Tunisa
Turska: Centralna banka Republike Turske
Uganda: Banka Ugande
Ukrajina: Narodna banka Ukrajine
Ujedinjeni Arapski Emirati: Centralna banka Ujedinjenih Arapskih Emirata
Velika Britanija: Banka Engleske
Sjedinjene Američke Države: Federalne rezerve, Banka federalnnih rezervi Njujorka
Vanuatu: Banka rezervi Vanuatu
Venecuela: Centralna banka Venecuele
Vijetnam: Državana banka Vijetnama
Jemen: Centralna banka Jemena
Zambija: Banka Zambije
Zimbabve: Banka rezervi Zimbabve
Preporučeno:
-
Viktor Orban: Čovek koji je bodljikavom žicom spasio svoju državu od MMF-a
-
Orban: Brisel je na strani TERORISTA, ograda na granici sa Srbijom OSTAJE DO DALJNJEG!
-
Bondstil tranzitni centar za drogu, šverc cigareta i nelegalne isporuke oružja!? – VELIKI INTERVJU Sergej Železnjak
-
SAMO RADITI SVOJ POSAO… Piše: dr Jovana Stojković
-
RUSKI HEROJ Albert Ahsarbekovič Andiev SNAJPERISTA KOJI SE LAVOVSKI BORIO ZA SRBIJU PROTIV NATO AGRESORA ZASLUŽIO JE DRŽAVLJANSTVO SRBIJE!
-
Sve više optužbi na račun Izraela! Ugledni Švedski List ‘Aftonbladet’ objavio da Izrael planski i sistematski ubija Palestince radi trgovine organima!
-
SIROMAŠTVO: Svake noći 700.000 ljudi u BiH ode na spavanje gladno
-
Vladimir Đukanović: Znam da pravite poziciju da preplivate u drugu opciju kada ova padne!
-
100.000 demonstranata na ulicama Hamburga protiv kapitalizma poručuje: “Dobrodošli u pakao” – VIDEO
-
MMF U ŠOKU! RUMUNI NE STAJU! NAKON POVEĆANJA PLATA OD 300% – SVAKOJ BEBI 615 AMERIČKIH DOLARA!
-
RUMUNI OTKAČILI MMF I EU: Podižu plate u javnom sektoru sa 1.000 na 2.700 evra!
-
Američki izveštaj: NATO u sukobu s Rusijom čeka munjevit poraz
-
Ruski obaveštajci FSB sprečili terorističke napade ID u prestonici Rusije, uhapšeni organizatori
-
Kineske vlasti likvidirale su najmanje deset doušnika američke Centralne obaveštajne agencije (CIA)
Samo tri stvari se ne mogu dugo skrivati … Sunce, Mesec i ISTINA!
Global Media Planet INFO
Podržite rad našeg portala. To možete učiniti OVDE: PayPal-Me
Budite sa nama jer smo mi tu zbog vas.
Hvala!